Poželjni plan razvoja turizma poluotoka Pelješca u kontekstu izgradnje Pelješkog mosta

Imajući na umu izrazitu osjetljivost turističkog privređivanja na bilo kakvu promjenu u relevantnom gospodarskom okruženju, ovim se dokumentom pokušalo objektivno i cjelovito sagledati da li će se, odnosno u kojoj će se mjeri izgradnja mosta, osobito u kontekstu očekivanog povećanja intenziteta cestovnog prometa na Pelješcu, odraziti na: (i) poželjni model/viziju turističkog razvoja Pelješca, (ii) dinamiku turističkog prometa te prevladavajuću strukturu smještajne i druge turističke ponude, odnosno (iii) indikatore turističke održivosti Pelješca kao turističke destinacije.
Na temelju svih provedenih analiza došlo se do zaključka da izgradnja Pelješkog mosta ne bi, sama po sebi, trebala ugroziti (poželjno) dugoročno tržišno pozicioniranje poluotoka i njegovih općina na turističkom tržištu. Neovisno o tome, međutim, analiza je ukazala/potvrdila da bi budući turistički razvoj Pelješca i njegov tržišni imidž mogli biti dugoročno kompromitirani ukoliko se već danas, a neovisno o izgradnji mosta, ne krene u sustavno otklanjanje nekoliko neuralgičnih točaka u sferi komunalne i/ili prometne infrastrukture u sve četiri pelješke općine.
Nadalje, analiza je ukazala i na činjenicu da će izgradnja Pelješkog mosta, uslijed povećane dostupnosti poluotoka osobito iz pravca Delte Neretve i BiH, rezultirati ne samo znatnim povećanjem današnje razine opterećenosti plažnog prostora osobito na području općina Ston i Janjina, već i ukupnog gospodarskog i/ili turističkog prometa ne samo na trasi nove brze pelješke ceste, već i na trasi postojeće ceste D414 na potezu od Brijeste prema Orebiću. Samim tim, ova će se prometna 'uska grla' morati rješavati u što je moguće kraćem vremenu.