Prosječna starost turista koji su od svibnja 2019. godine do ožujka 2020. godine boravili u nekoj od destinacija u Hrvatskoj iznosila je 43 godine. Nema razlike u prosječnoj dobi turista između Jadranske i Kontinentalne Hrvatske. Većina turista (55%) srednje je životne dobi (30 do 49 godina), 30% je starije od 50, a 15% mlađe od 30 godina. Gosti srednje životne dobi zastupljeniji su u Jadranskoj Hrvatskoj u odnosu na Kontinentalnu Hrvatsku u kojoj su nešto zastupljeniji oni mlađi od 30 i stariji od 50 godina. U prosjeku, najmlađi su gosti u Ličko-senjskoj županiji (38 godina), a stariji od prosjeka su gosti u Sjevernoj i Središnjoj Hrvatskoj te Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji (45 do 46 godina). S obzirom na zemlju porijekla, najmlađi gosti u prosjeku dolaze iz Španjolske (36 godina), dok su gosti iz Njemačke (46,5 godina) i Austrije (46,4 godine) nešto stariji od prosjeka.

Većina gostiju za vrijeme svog boravka u Hrvatskoj ostvaruje noćenja u samo jednom komercijalnom smještajnom objektu (72%), 17% gostiju boravi u dva objekta, a 11% gostiju u tri ili više objekata. U kontinentalnim su destinacijama, u odnosu na primorske destinacije, gosti skloniji promijeniti smještajni objekt. U samo jednom smještajnom objektu boravi 51% gostiju, u dva objekta 23% gostiju, a u tri ili više objekta čak 25% gostiju. U primorskim destinacijama oko 10% gostiju na svom putovanju promijeni tri ili više smještajna objekta.

Dolazak u krugu obitelji, s oscilacijama, kontinuirano dominira od 1994. godine. Gotovo polovica gostiju koja tijekom ljetnih mjeseci posjećuje naše destinacije na Jadranu dolazi u krugu obitelji (od 48% u 1994., do 46% u 2019. godini, s oscilacijom u 2017. – 38%). Dolasci s partnerom značajnije variraju, ali iskazuju rast od 1994. godine (32%) do 2019. godine (39%).

Važnost interneta kao izvora informiranja je u stalnom rastu. Internet kao izvor informiranja se prvi put pojavio u istraživanju TOMAS '97 i tada je njegova zastupljenost bila 2%, da bi u istraživanju TOMAS Ljeto 2014, broj turista kojima je internet izvor informiranja narastao na 30%. Trend rasta se nastavio pa je 2017. godine internet postao najvažniji izvor informacija (44%), što je potvrđeno i u 2019. (56%).

Najveći porast u korištenju interneta zabilježen je u 2004. godini u odnosu na 2001. godinu (14 postotnih bodova) te u posljednjem razdoblju, sa skokom od 44% u 2017. na 56% u 2019. godini što znači da se većina segmenata potražnje oslanja na online informacije i promociju.