Dolazak u pratnji obitelji dominantan je način dolaska u Jadransku Hrvatsku (43%). Slijedi dolazak s partnerom (40%), zatim s prijateljima (11%) te bez pratnje (7%). Struktura dolazaka s obzirom na pratnju na putovanju potpuno je drugačija u Kontinentalnoj Hrvatskoj. Najviše turista dolazi bez pratnje (38%), slijedi dolazak samo s partnerom (32%), zatim s prijateljima (16%) te u krugu obitelji (14%). Više od polovice turista (51%) u Slavoniju, primjerice, dolazi bez pratnje. Segment gostiju koji destinaciju posjećuju zbog posla također obilježava visok udio dolazaka bez pratnje (68%), dok oni koje na putovanje motivira more najčešće putuje s članovima obitelji (52%).

Izvori informacija izrazito se mijenjaju pod utjecajem tehnoloških promjena, a njihovo praćenje važno je svima koji se bave informiranjem i promocijom u turizmu. Glavni izvor informacija našim turistima je internet na kojeg se oslanja 55% gostiju, nešto manje u Kontinentalnoj (48%) u usporedbi s Jadranskom (56%) Hrvatskom. Slijede preporuke rodbine i prijatelja na koje se oslanja 25% turista, neovisno o regiji boravka, prijašnji boravak kojeg navodi 22%, podjednako u obje regije te preporuke turističke agencije ili kluba koje navodi 10% turista. Preporuke turističke agencije ili kluba značajno su važniji izvor informacija za goste Kontinentalne (23%) u odnosu na Jadransku (10%) Hrvatsku.

Internet podjednako koriste gosti svih oblika smještaja dok se među zemljama porijekla kao najveći korisnici ističu Španjolci, a najmanje ga koriste gosti iz Bosne i Hercegovine. Velik udio gostiju koji dolaze zbog posla ili u posjet rodbini i prijateljima izjasnio se kako im nisu bile potrebne nikakve informacije prije dolaska u destinaciju.

Turisti koji informacije prikupljaju putem interneta, uz mrežne stranice online turističkih agencija (61%) u velikom broju posjećuju i društvene medije, mrežne stranice smještajnih objekata te turističkih zajednica ili ureda.

Prikazani su ukupni izdaci i njihova struktura prema vrsti usluga, i to usluge smještaja s povezanom hranom u okviru smještaja, usluge hrane i pića izvan smještajnog objekta, usluge trgovine te ostale usluge (trgovina, kultura, zabava, sport i rekreacija, izleti, lokalni prijevoz i ostale usluge).

Prosječna dnevna potrošnja turista u primorskim destinacijama iznosila je 97 eura po osobi, a onih u kontinentalnim destinacijama 115 eura po osobi. Struktura prosječnih dnevnih izdataka ne razlikuje se značajno između dvije regije.

Gotovo sigurnu namjeru preporuke (razinu 9 ili 10 na skali od 0 do 10) destinacije iskazalo je više od dvije trećine turista (69%). Namjera preporuke viša je za kontinentalne destinacije (79%) u odnosu na primorske koje bi sigurno preporučilo 68% turista. Tek 4% turista u primorskim destinacijama i 2% turista u kontinentalnim destinacijama nije izrazilo namjeru preporuke destinacije.