Metodologija

Metodologija izrade Studije 'Uspostava modela za izračun indeksa turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj' zasniva se na analizi postojećih metoda izračuna turističke razvijenosti u Hrvatskoj i svijetu u razvojnim dokumentima i znanstveno-stručnim radovima, istraživanju relevantnosti i pouzdanosti korištenih pokazatelja za procjenu utjecaja turizma na prostor te ispitivanju međuzavisnosti odabranih pokazatelja kroz testiranje modela u 556 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj u cilju korigiranja eventualnih anomalija koje bi proizašle iz pondera odabranih pokazatelja. Prilikom odabira pokazatelja i načina njihovog ponderiranja vodilo se računa o tome da se omogući njihovo jednostavno izračunavanje na godišnjoj bazi i ostavi prostor za korekcije predloženih razreda u skladu s potrebama i posebnim okolnostima, kao što je aktualna kriza zbog pandemije koronavirusa. Provedeno je detaljno testiranje pokazatelja na način da su svaki od njih analizirane dobivene vrijednosti po gradovima i općinama radi utvrđivanja eventualnih anomalija uslijed utemeljenosti na netočnim ili nepotpunim podacima.

Istraživanje korištenih metoda izračuna turističke razvijenosti pokazalo je da se širom svijeta uglavnom koriste slični pokazatelji, ali i da se oni rijetko koriste za potrebe službene klasifikacije jedinica lokalne samouprave, odnosno kao mehanizmi poticanja razvoja u pojedinim dijelovima zemlje. Stoga se najveći broj analiziranih metodologija odnosi na hrvatske autore, a manjoj mjeri i autore iz zemalja okruženja. Na odabir pojedinih pokazatelja i metoda određivanja stupnja turističke razvijenosti u Hrvatskoj u cjelini i njenim pojedinim dijelovima značajno je utjecala i aktualna administrativna podjela Hrvatske, odnosno raspoloživost podataka koji se odnose na turizam na razini gradova i općina. Iskustva iz svijeta pokazuju da se u osnovi radi o istim pokazateljima kao i onima koji se koriste u Hrvatskoj, dakle u prvom redu o broju registriranih postelja, turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja promatranih u apsolutnim iznosima, u odnosu na broj stanovnika te rjeđe u odnosu na veličinu prostora na koji se odnose.

U analizi metoda procjene turističke razvijenosti vodilo se računa i o brojnim drugim pokazateljima za koje nisu dostupni podaci na lokalnoj razini, ali se također koriste u svrhu utvrđivanja utjecaja turizma na prostor poput broja sjedala u ugostiteljskim objektima, posjećenosti prirodnih i antropogenih atrakcija, prihoda od turizma i sl. Analiza uključuje i detaljan kritički osvrt na aktualnu klasifikaciju gradova, općina i mjesta u Hrvatskoj iz 2009. godine u razrede kao polazište za promišljanje izračuna turističke razvijenosti u ovom dokumentu.

Nakon što su utvrđeni osnovni pokazatelji relevantni za utvrđivanje stupnja turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj pristupilo se analizi njihove relevantnosti s motrišta njihovog obuhvata i pouzdanosti, a radi izbjegavanja eventualnih anomalija i nelogičnosti. Osim analize metodologije prikupljanja podataka od strane Državnog zavoda za statistiku i eVisitora prilikom kritičkog osvrta na pouzdanost pojedinih pokazatelja korištena su i brojna iskustva Instituta za turizam u izradi strateških planskih dokumenata za turizam na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Svaki od ključnih pokazatelja je dodatno analiziran kroz dobivene rezultate po gradovima i općinama radi utvrđivanja njegove relevantnosti za pojedini aspekt turizma, odnosno ulogu turizma u lokalnom gospodarstvu i njegovom doprinosu sveukupnom gospodarstvu Hrvatske.

Osobita pozornost posvećena je matematičkim modelima kao osnovi za bodovanje pojedinih indikatora, s obzirom na izrazitu neravnomjernost prema stupnju turističke razvijenosti između primorskog i kontinentalnog dijela Hrvatske i pogotovo između pojedinih jedinica lokalne samouprave.

Prilikom definiranja osnovnih parametara maksimalno se vodilo računa o metodologiji izračuna, kako bi se izbjegla odstupanja koja bi mogla rezultirati ekscesnim ili nelogičnim rezultatima. To je posebno važno radi izbjegavanja eventualnog nezadovoljstva pojedine jedinice lokalne samouprave zbog uvrštavanja u pojedini turistički razred, a što se znalo događati prilikom sličnih klasifikacija gradova i općina prema općem stupnju razvijenosti ili definiranja brdsko-planinskih područja ili prostora pod posebnom državnom skrbi. Naime, u mnogim sredinama, pogotovo onima s slabije razvijenim turizmom moguća su velika odstupanja uslijed registriranja ili neregistrirana pojedinih smještajnih kapaciteta ili ekscesno velikog ili malog broja noćenja uslijed nekih posebnih okolnosti.

Na temelju više različitih matematičkih modela ispitanih kroz brojne simulacije formuliran je konačni prijedlog izračuna turističke razvijenosti, koji se temelji na matematičkim modelima koji maksimalno vodi računa o specifičnostima distribucije pojedinih pokazatelja u 556 jedinica lokalne samouprave, ali je istodobno i jednostavan za provedbu. Naime, vodilo se računa o osnovnoj svrsi sustava mjerenja turističke razvijenosti kao učinkovitog oruđa za provođenje turističke politike, a što je moguće samo ukoliko svaki dužnosnik pojedinog grada i općine i Hrvatskoj može iz pozicije svoje prostorne cjeline na godišnjoj listi jasno iščitati što je uzrok zauzimanja određene pozicije, odnosno rasta ili pada u određenom razdoblju. Transparentnost ovih podloga još je važnija za Ministarstvo turizma i njegovu upravljačku ulogu pri osmišljavanju turističke politike na državnoj razini, jer isključuje mogućnost eventualnih prigovora na subjektivnost pri dodjeli sredstava za poticanje turističkog razvoja, formiranja ili ukidanje pojedinih lokalnih turističkih zajednica i sl.

Rangiranje pojedinog grada ili općine u određeni razred prema stupnju turističke razvijenosti mora biti potpuno jasno, transparentno i temeljeno na jasno mjerljivim kriterijima i stoga da bi Ministarstvo turizma te poglavarstva i turističke zajednice svih gradova i općina u Hrvatskoj mogli na godišnjoj bazi jasno uočiti prostor gdje su nužna poboljšanja te tako planirati buduće aktivnosti. To je osobito značajno za jedinice lokalne samouprave koje su trenutno nerazvijene ili su u fazi inicijalnog turističkog razvoja, jer ih se kroz ovaj sustav rangiranja može potaknuti da poduzmu određene korake kako bi ušli u 'viši' razred i tako došli u poziciju korištenja dodatnih razvojnih poticaja i realizacije strateških projekata vezanih uz turizam.

Temeljem navedenog pristupa, metodološki okvir izrade studije 'Uspostava modela za izračun indeksa turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave' osmišljen je tako da se kroz istraživanje postojećih metoda izračuna turističke razvijenosti u Hrvatskoj i svijetu utvrde ključni pokazatelji koji ukazuju na dostignuti stupanj turističke razvijenosti pojedinih jedinica lokalne samouprave, nakon toga kroz matematičke modele i simulacije ispita njihova relevantnost i pouzdanost, te u konačnici formulira transparentan sustav na temelju kojeg bi se utvrdila skala i razredi koji ukazuju na realni stupanj turističke razvijenosti svih 556 hrvatskih gradova i općina. Osnovu za izračun stupnja turističke razvijenosti čine podaci Državnog zavoda za statistiku i eVisitora, čime je osigurana pouzdanost podataka na razini cijele Hrvatske i ostavljena mogućnost praćenja promjena ne samo nadležnim službama u Ministarstvu turizma, nego i dužnosnicima gradova i općinama, djelatnicima turističkih zajednicama, znanstveno-stručnoj javnosti i drugim zainteresiranim subjektima.

Indeks turističke razvijenosti (u daljnjem tekstu: ITR) za pojedinu jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave izračunava se kao zbroj normaliziranih vrijednosti osnovnih pokazatelja stupnja turističke razvijenosti u prostoru, kako u apsolutnom, tako i u relativnom smislu. Osnovni pokazatelji su broj kreveta, ukupno i na 100 stanovnika, broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim objektima, ukupno i na 100 stanovnika,  broj dolazaka turista i ostvarenih noćenja, ukupno i po stanovniku, te broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te udio tog broja u ukupnom broju zaposlenih. 

ITR se izračunava kao zbroj normaliziranih vrijednosti osnovnih pokazatelja. Za taj izračun korištene su formule zasnovane na logaritamskoj skali, čime je onemogućeno da neka ekstremna vrijednost na jednom od pokazatelja drastično utječe na konačnu ukupnu ocjenu turističke razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave, a istodobno pruža uvid u rangiranje po svim pojedinačnim pokazateljima. Formula za izračun vrijednosti jednog pokazatelja je 

pri čemu je

• xp vrijednost pokazatelja koju treba normalizirati, 
• zp normalizirana vrijednost pokazatelja koju treba izračunatim,
• Rp referentna vrijednost pokazatelja koja se koristi za skaliranje,
• log10 je funkcija logaritmiranja po bazi 10.