Studija održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom Šibensko-kninske županije
Područje istraživnja : Održivi razvoj turizma
Voditelj projekta : Prof. dr. sc. Zoran Klarić
Izvođač :
Razdoblje provedbe : 2020
Naručitelj : Šibensko-kninska županija
Suradnici
Istraživači: Jasenka Kranjčević, Snježana Boranić Živoder
Studija održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom Šibensko-kninske županije sastoji se od šest dijelova:
• Prvi dio čine uvodna razmatranja u kojima se iznose polazište i ciljevi Studije, objašnjavaju pojmovi održivog razvitka i prihvatnog kapaciteta te iznosi metodologija rada.
• Drugi dio studije čini analiza postojećeg stanja, koja uključuje razmatranje općih značajki Šibensko-kninske županije i njena četiri klastera (Vodice-Murter, Šibenik-Skradin, Primošten-Rogoznica i Zaleđe) kao destinacije, analizu prometne i komunalne infrastrukture, analizu resursne osnove i obilježja dosadašnjeg turističkog razvoja
• Treći dio sadrži rezultate dvaju anketnih istraživanja koje se odnose na posjetitelje i stanovnike Županije, te rezultate intervjua s predstavnicima javnog sektora
• Četvrti dio čini razmatranje pokazatelja prihvatnog kapaciteta, u kojem se utvrđuje opterećenost Šibensko-kninske županije i pojedinih klastera po četiri osnovne skupine pokazatelja - prostorno-ekološki, infrastrukturni, socio-demografski i političko-ekonomski.
• Peti dio čini sinteza podataka i izračun prihvatnog kapaciteta, u kojem se detaljnije razmatraju ključna područja ugroženosti, što se u slučaju Šibensko-kninske županije odnosi primarno na izgrađenost i komunalnu infrastrukturu. Na temelju toga razrađuju se razvojni scenariji te se na osnovi najpovoljnijeg scenarija održivog razvitka turizma iznosi konkretan izračun prihvatnog kapaciteta za pojedine klastere i Županiju u cjelini.
• Šesti dio studije čini akcijski plan koji se sastoji od preporuka za implementaciju scenarija održivog razvoja, prikaza konkretnih razvojnih projekata te plana provedbe s nadzorom.
Na temelju rezultata Studije proizlazi da se u odnosu na vrijednosti iz 2019. godine broj noćenja tijekom godine mogao narasti sa sadašnjih 5.600.000 na oko 8.400.000 noćenja, pri čemu najviše prostora za rast ima u turistički nerazvijenom Zaleđu (230%), nešto manje u klasterima Šibenik-Skradin i Primošten-Rogoznica (50-54%), a razmjerno najmanje u klasteru Vodice-Murter (45%).