Cilj projekta:
Glavni cilj projekta MIRTO bio je razviti i testirati metodu podizanja svijesti turista o opasnosti od otvorenih požara tijekom odmora. Institut za turizam bio je zadužen za definiranje metoda praćenja učinkovitosti aktivnosti projekta MIRTO, implementaciju tih metoda te analizu rezultata praćenja.

Sadržaj projekta:
Glavna ciljna skupina aktivnosti projekta bili su turisti koji su najviše izloženi rizicima otvorenih požara – mladi turisti čije aktivnosti često uključuju boravak u prirodi (npr. planinarenje, izleti u zaleđe), turisti koji borave u kampovima, gdje su više izloženi riziku od požara, te oni koji odsjedaju u privatnim kućama i apartmanima, gdje su manje dostupne informacije o postupanju u slučaju požara.

Glavne poruke komunikacijske strategije odnosile su se na sigurno ponašanje u vezi s požarima, odnosno kako se ponašati da se ne uzrokuje požar i što učiniti u slučaju požara. Za prenošenje ovih poruka korišten je niz komunikacijskih metoda prilagođenih specifičnim segmentima ciljane populacije (mladi, gosti u kampovima i gosti u privatnom smještaju) – video spotovi, brošure i plakati.

Drugi važan cilj projekta bio je testirati učinkovitost kampanje podizanja svijesti MIRTO s nekoliko aspekata: prikladnost korištenih komunikacijskih kanala, jasnoća poruka i ukupna učinkovitost kampanje.

Kampanja je provedena na otocima Hrvatske, Grčke, Francuske i Italije. Prema nekoliko kriterija, kampanja je implementirana na: (i) otoku Hvaru u Hrvatskoj, (ii) otocima Skopelos i Skiatos u Grčkoj, (iii) otoku Korzici u Francuskoj, (iv) otoku Elbi u Italiji.

U smislu provedbe, kampanja MIRTO uključivala je prikazivanje video spotova na trajektima kako bi se dosegnuli mladi turisti te distribuciju brošura za turiste u kampovima i privatnom smještaju. Provedena je uz pomoć trajektnih kompanija i lokalnih partnera. Praćenje aktivnosti kampanje provedeno je kako bi se testirala njezina provedba i utvrdila njezina učinkovitost.

U pogledu učinkovitosti poruka kampanje MIRTO, pokazalo se da su općenite poruke (npr. spriječite požare, budite oprezni s vatrom, ponašajte se sigurno) bile zapamćene kod 30 do 50% onih koji su bili izloženi porukama. Kako su poruke postajale specifičnije, stopa njihova prepoznavanja proporcionalno se smanjivala. Također, iako je postojala serija poruka posebno dizajniranih za svaku ciljanu skupinu, čini se da ciljna skupina nije obraćala posebnu pozornost na njih. Stoga je teško s visokim stupnjem sigurnosti tvrditi da su zapamćene poruke rezultat izloženosti MIRTO kampanji ili su podsjetile na već stečena znanja.

S obzirom na to da je kampanja MIRTO bila prva takva kampanja usmjerena isključivo na turiste u mediteranskom području te prva koja je od početka planirala aktivnosti praćenja, njezin najveći doprinos leži u činjenici da se rezultati mogu koristiti kao referentna točka za buduće slične kampanje. Istodobno, rezultati MIRTO kampanje jasno ilustriraju prednosti aktivnosti praćenja jer daju vrlo jasan uvid u to dosežu li odabrani komunikacijski kanali ciljnu populaciju i u kojoj mjeri te koliko je populacija receptivna na poruke.